Kad je Zeus, vrhovni bog Olimpa, pobijedio Titane u velikoj božanskoj borbi, zaplakao je od sreće, a gdje su njegove suze dotaknule tlo, nastali su opali – dragulji u kojima titra duga nebeskih boja.

Tako grčka mitologija opisuje nastanak opala – jedinstvenog dragog kamena kojeg su antički narodi smatrali simbolom unutarnje snage i mudrosti.

Opal nije samo mineral – on je čudo prirode koji u sebi nosi gotovo hipnotizirajuću igru boja, a upravo to ga čini toliko očaravajućim i jedinstvenim.

---

Kako nastaje opal?

Opali se najčešće formiraju u sedimentnim stijenama, posebno u suhim područjima gdje voda otapa silikatne stijene, prenosi ih podzemnim kanalima i ponovno taloži kao gel. Tijekom vremena, voda isparava, a silicij ostaje i formira opal.

Fenomen “igre boja” (play-of-color)

Najprepoznatljivija i najcjenjenija karakteristika opala je opalescencija (opalescence) – spektakularna igra boja vidljiva dok se kamen gleda iz različitih kuteva. Taj optički fenomen jedinstvena je karakteristika opala, kojoj se ljudi dive već tisućljećima godina.

Boje se mogu kretati od crvene, narančaste, žute i zelene do plave i ljubičaste.

U svakom opalu mogu prevladavati drugačije boje ili mogu biti prisutne sve boje duge.

Varijabilan sadržaj vode

Opal u sebi sadrži određeni postotak vode! Postotak vode kreće se od 3 do čak 30%, a najčešće je to između 6 i 10%. Ova značajka, koliko god zanimljiva ili fascinantna, čini opal osjetljivijim na:

• Isušivanje – može doći do pucanja ili promjene izgleda.
• Toplinske šokove – zbog naglih promjena temperature može se raspuknuti.

Zbog toga se ne preporučuje izlaganje opala dugoj i intenzivnoj sunčevoj svjetlosti, držanje blizu radijatora ili grijača, čišćenje parom i ultrazvukom te bilo koje druge toplinsko osjetljive radnje.

Iako nije nužno, opal je dobro skladištiti u vlažnim uvjetima kako bi se spriječilo njegovo isušivanje, npr. vatu natopiti vodom prekriti opal i držati u zatvorenoj posudi, kutijici ili vrećici.

Niska tvrdoća i krhkost

Opal ima tvrdoću od 5,5 do 6,5 po Mohsovoj ljestvici, što je relativno krhko u usporedbi s dijamantom ili safirom koji se smatraju pionirima ove ljestvice. Opal se zbog toga najčešće obrađuje kao kabošon (glatki, zaobljeni rez bez fazeta/faseta) kako bi se smanjio rizik oštećenja.

Vrste opala

Opali se dijele u nekoliko glavnih kategorija, ovisno o boji podloge i igri boja:

• Bijeli opal – Opal s prozirnom do neprozirnom bijelom bojom tijela s igrom boja.
• Vatreni opal (fire opal) – karakterističan po narančastoj do crvenoj podlozi, često bez izražene igre boja.
• Obični opal (common opal) – bez igre boja, može biti mliječno bijele, sive, plave ili zelene nijanse.
• Crni opal – najrjeđi i najvredniji tip, s tamnom podlogom koja pojačava intenzitet boja.
• Boulder opal – formira se unutar željeznih stijena, često s vidljivim stijenama na poleđini.

Zalihe opala

Najveće zalihe opala nađene su u Australiji. Prema nekim izvorima, čak 95% ukupne svjetske zalihe opala nalazi se upravo u Australiji. Osim toga, države bogate opalom su Etiopija, Brazil, Meksiko te Sjedinjene Američke Države.

https://navette.hr/proizvod/privjesak-icarus-s-opalom/

https://navette.hr/proizvod/nausnice-merope-s-opalom/

Zaključak

Opal je istodobno znanstveni fenomen, umjetničko djelo prirode i simbol duhovne dubine. Unatoč svojoj lomljivosti i osjetljivosti, opal je kroz povijest ostao jedan od najvoljenijih i najcjenjenijih dragulja. Ljudi mu se neprestano dive i nose ga s pažnjom jer njegova ljepota nadilazi njegovu fizičku nježnost, a njegova svjetlost i promjenjivost u oku promatrača jednostavno bude emocije.